Karcinom jetre spada u najteže, ali i najviše potcenjene oblike kancera.
U Srbiji se svake godine registruje oko 900 novih slučajeva kancera jetre i intrahepatičnih žučnih puteva, a najčešći oblik je hepatocelularni karcinom (HCC). Bolest se najčešće javlja kod osoba između 50. i 70. godine života, ali zabrinjava porast slučajeva kod mlađih muškaraca, što se povezuje sa gojaznošću, konzumacijom alkohola i metaboličkom bolešću jetre (MASLD)
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), virusni hepatitisi B i C su vodeći uzroci karcinoma jetre, dok ECDC navodi da su HBV i HCV odgovorni za oko 55 odsto svih smrti od kancera jetre u zemljama EU/EEA. Kako navodi Ivana Dragojević, predsednica udruženja pacijenata sa bolestima jetre Hronos i podpredsednica Evropskog udruženja pacijenata sa bolestima jetre ELPA, globalno, SZO procenjuje da hepatitis B i C zajedno uzrokuju više od 75 odsto svih slučajeva hepatocelularnog karcinoma.
Drugim rečima, borba protiv hepatitisa je borba protiv kancera. Ako se ciljevi eliminacije hepatitisa sprovedu do 2030. godine, moguće je sprečiti više od 15 miliona novih slučajeva karcinoma jetre do 2050.
U Srbiji i svetu tri su glavna uzroka:
Pored toga, kaže Dragojević, značajni rizici su i pušenje, nezdrava ishrana, sedentarni način života i nedostatak sistematskog skrininga.
"Ono što povezuje sve te uzroke jeste da se na njih može uticati. Pravilnom prevencijom, vakcinacijom i lečenjem hepatitisa moguće je sprečiti čak 60 odsto slučajeva karcinoma jetre", ukazuje ona.

U ranim fazama karcinom jetre gotovo da nema simptome - zato naše Udruženje HRONOS stalno poručuje:
„Ne čekajte simptome — proverite svoju jetru.“
U poodmakloj fazi mogu se javiti:
"Za osobe koje imaju rizik (hepatitis, ciroza, MASLD, alkohol, dijabetes), ultrazvuk jetre i AFP test na svakih šest meseci mogu značiti razliku između izlečenja i kasne dijagnoze. Rano otkrivanje znači uspešno lečenje - i svaka testirana osoba je jedan spašen život", navodi predsednica udruženja.
"Preventiva mora postati deo rutine, a ne reakcija", kaže Dragojević za N1.
Ona dodaje da bi svi odrasli trebalo da se barem jednom u životu testiraju na hepatitis B i C, dok osobe sa rizikom - dijabetičari, gojazni, pacijenti koji su imali transfuzije, hirurške zahvate ili tetovaže - treba da se kontrolišu redovno.
Nacionalni vodič za virusne hepatitise koji je usvojen predviđa standardizovan nadzor kod pacijenata sa cirozom i naprednom fibrozom (F3–F4).
"Kampanja HRONOS-a „Misli o svojoj jetri“ nastala je upravo zato da podseti građane koliko je važna briga o jetri kroz čitav životni ciklus - ne samo testiranje, već i zdrave navike, fizičku aktivnost, ishranu i kontrolu faktora rizika poput gojaznosti, alkohola i pritiska. HCV je izlečiv, HBV se može sprečiti i držati pod kontrolom, a HCC — ako se na vreme deluje - se može sprečiti", objašnjava Dragojević i dodaje da, u saradnji sa stručnjacima, edukativni posteri, infografike i video spotovi u javnom prevozu već mesecima podsećaju građane da : "Jetra ćuti - ti nemoj".
Zdrava jetra se čuva svakog dana, malim, ali doslednim koracima:
Kako navodi sagovornica N1, savremena medicina danas nudi inovativne terapije od kombinovane imunoterapije do personalizovanih pristupa u lečenju uznapredovalog HCC-a - ali najvažniji lek i dalje je prevencija. "Zato je ključ u znanju, testiranju i odgovornosti prema sopstvenom zdravlju. Srbija već ima stručnjake, terapije i vodiče - potrebno je samo da ih svi zajedno primenimo u praksi", zaključuje Dragojević.
Tekst preuzet sa portala N1: https://n1info.rs/magazin/zdravlje/karcinom-jetre-u-ranoj-fazi-nema-simptome-ne-cekajte-da-se-pojave/