U Srbiji od raka dojke godišnje oboli oko 4.600 žena, Udruženje Ženski centar „Milica” obeležilo je danas 10 godina od početka akcije sa simboličnim nazivom „Daj pedalu raku.”
Udruženje Ženski centar „Milica” obeležilo je danas 10 godina od početka akcije sa simboličnim nazivom „Daj pedalu raku.”
Oktobar je mesec borbe protiv raka dojke kada se sve žene pozivaju da idu na redovne preglede, jer svake godine u Srbiji od raka dojke oboli oko 4.600 žena, a nažalost bitku sa njim izgubi oko 1.700 pacijentkinja.
Ideja za ovu akciju nastala je pre 10 godina, kada je grupa žena iz Vrnjačke Banje, koje su se borile i izborile sa rakom dojke, poželela da se njihov glas čuje dalje, da skrenu pažnju na prevenciju, lečenje, ali i na probleme sa kojima se žene u unutrašnjosti Srbije suočavaju. Danas se „pedala raku“ daje u 46 gradova.
Cilj je bio i ostao da se svi na lokalnom i nacionalnom nivou umreže kako bi se smanjila smrtnost od raka dojke i ginekoloških karcinoma. Kampanja „Daj pedalu raku” zapravo je nastala iz jedne podrške devojci koja je rešila da izveze svoj prvi biciklistički maraton od Srbije do Crne Gore.
Takođe, cilj ove kampanje je bio i da se poveže Beograd i unutrašnjost Srbije i da se skrene pažnja na to da, u Vrnjačkoj Banji u tom trenutku nije postojao ultrazvučni aparat na kom žene mogu da pregledaju dojke, da pacijentkinje sa rakom dojke nisu imale podršku, da se o raku dojke nedovoljno pričalo.
Zdravstvene institucije u Srbiji prepoznale su značaj ove kampanje i time joj dale dodatnu snagu.
Ja sam izuzetno zahvalna pre svega kliničkim centrima, zdravstvenim institucijama i na lokalnom, ali i na nacionalnom nivou. Zdravstvene institucije u Srbiji prepoznale su značaj ove kampanje i time joj dale dodatnu snagu – istakla je Vesna Bonđić, predsednica Udruženja Ženski centar „Milica”. Ministarstvo zdravlja se takođe trudi da promoviše preventivne preglede.
Trenutno se skrinigng sprovodi u 40 opština. - Napisan je Nacionalni vodič za rak dojke, poslali smo ga i udruženjima pacijenata ukoliko budu imali neke primedbe. Vodič je na recenziji i nadam se da će do kraja godine to biti i zvanično. Mislim da možemo i tehnologiju da iskoristimo, vreme je da krenemo i sa veštačkom inteligencijom koja će unaprediti borbu protiv raka dojke – rekao je prof. dr Ferenc Vicko, iz Ministarstva zdravlja.
Profesor Ferenc je istakao da prostora za poboljšanje dalje ima i da se puno očekuje od digitalizacije i uvođenja e-kartona. - Ovo je primer da inicijativa iz bilo kog grada u Srbiji može da postane nacionalna, ukoliko je dobro organizovana i efikasna i ukoliko motiviše i povezuje kako ljude, tako i institucije, tako i udruženja – navela je prof. dr Verica Jovanović, direktorka Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”. Ona je takođe istakla podatke o tome gde smo u odnosu na Evropu.
Kada je u pitanju obolevanje od raka dojke, Srbija se nalazi negde na sredini grafikonа. Radi se o umerenом broju obolelih, ali smo u vrhu kada je u pitanju smrtnost i dugo smo bili na prvom mestu uz Crnu Goru. Ono što je važno je da se sada registruje pad mortaliteta za nešto više od 10 procenata, što je veoma značajno, ali dolazi do povećanja registrovanih slučajeva obolelih. S druge strane, porasla je svest žena o značaju mamografije kao preventivnog pregleda.
Ženski centar „Milica” sproveo je 2023. i 2024. godine anketu u kojoj je bilo uključeno 834 žene. Malo je bolji odziv na skrining, ranije je bio sa dva procenta, a sada je porastao na šest procenata. Ove žene su prosečne starosti 47 godina i iz svih su krajeva Srbije. Najviše žena je samoprognosom otkrilo promene na dojci. Takođe, 21 procenat ispitanica nije radio biopsiju pre početka lečenja. Problem je što se žene sa primarnim oboljenjima šalju u tercijarne zdravstvene institucije koje su dosta opterećene. Samo 27 procenata žena bude poslato u sekundarne zdravstvene ustanove, a 17 procenata u privatnu praksu, a sve ostalo je u tercijarnim ustanovama. Ono što mi kao udruženje nudimo je svoje iskustvo da napravimo neki zajednički plan, da vidimo šta je zapravo problem i zašto žene ne dolaze, zbog čega se ne javljaju.
Ona je takođe dodala da je preko 70 procenata pacijentkinja javilo lekaru čim je primetilo promenu na dojci, a da 25 procenata nije imalo nikakve simptome – istakla je Vesna Bonđić. Takođe, na panelu je najavljeno da će mobilni mamograf naredne nedelje ponovo biti na Kalemegdanu u sklopu promocije preventivnih pregleda. Istaknuto je da je neophodno raditi na edukaciji samih žena o prevenciji, tako i na edukaciji žena koje rade sa pacijentkinjama obolelim od raka.
Imamo veći odabir lekova i više linija terapija kojima možemo u metastatskoj fazi produžiti život. Ovi lekovi kombinuju antitela, koja se specifično vezuju za ćelije raka, sa lekovima koji uništavaju te ćelije, čineći terapiju efikasnijom i preciznijom za tumorske ćelije. Korišćenje ovih konjugata omogućava da lek direktno deluje na tumor i susedne kancerogene ćelije, ne oštećujući zdrave ćelije čime se poboljšava rezultat i bezbednost lečenja. Nova generacija lekova produžava period bez napredovanja bolesti čak četiri puta duže u poređenju sa trenutnom standardnom terapijom koja je dostupna u Srbiji za pacijentkinje sa metastatskim karcinomom dojke. Zbog značajnih dokaza i izuzetnih rezultata kliničkih studija koji se ne viđaju često u onkologiji, lek je vrlo brzo ušao u algoritme lečenja i relevantne svetske vodiče i po ubrzanim procedurama postao dostupan u svim zdravstvenim sistemima u regionu i svetu – rekao je prof. dr Lazar Popović, iz Instituta za onkologiju i radiologiju Vojvodine. Sada je sve veći broj pacijentkinja ispod 45. godine.
Ono što ohrabruje je što čujemo da je smrtnost manja i da sve veći broj pacijenata bude otkriven u ranijoj fazi – istakla je prof. dr Ana Cvetanović, iz Univerzitetskog Kliničkog centra u Nišu. Takođe, danas karcinom dojke može da se leči brojnim terapijskim linijama. Ono što moramo učiniti je da pomerimo skrining na mlađu životnu dob i da budemo svesni da zaista imamo pacijenata i u 30-im, a mnogo njih u četrdesetim godinama i da ni slučajno ne možemo više govoriti o tom rasponu od 50 do 65 godina – istakla je dr Marijana Milović Kovačević, iz Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.
U Kragujevcu je situacija slična i nažalost pacijentkinje od 30 godina nisu više retkost. Ono što je najznačajnije je da primarna zdravstvena zaštita nema dovoljno edukacije kada je rak dojke u pitanju, pa bi nam povezivanje sa primarnom zdravstvenom zaštitom mnogo pomoglo. Decentralizacija je važna jer neki pacijenti putuju i oko 250 kilometara u jednom pravcu za jedan lek – rekla je dr Jasmina Nedović, iz Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac.
U centralnoj komisiji za lekove smo se maksimalno posvetili tome da se obezbede lekovi za karcinom dojke jer smo spoznali da je prevalencija bolesti visoka, da je incidencija visoka i da je neophodno da se lečenje započne što je pre moguće. Mislim da Republički fond za zdravstveno osiguranje određuje prioritete u skladu sa onim što čuje od struke. Kada struka prikaže ove podatke o kojima sam sada govorila, onda to bude jasan prioritet – zaključila je profesorka dr Jelena Drulović, ispred Komisije za lekove.
Tekst je preuzet sa websajta Politika